14.08.2026
Zdravo Kraljice, Majko Milosrđa,
Živote, slasti i ufanje naše, zdravo.
Uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, 14. kolovoza 2026. u 20 sati, u katedrali svete Stošije održan je solistički orguljaški koncert „Ave Regina Caelorum“, koji je u sklopu Trećega međunarodnog orguljaškog festivala Orgulje sv. Stošije izveo istaknuti hrvatski orguljaš Alen Kopunović Legetin.
Koncert je bio posvećen Kraljici neba i Marijinoj svetkovini Uznesenja, a program je oblikovan kao svojevrsna marijanska duhovno-glazbena meditacija kroz nekoliko stoljeća europske orguljske literature – od baroka do kasnog romantizma i ranog modernizma.
Na početku programa Bachova Fuga sopra il Magnificat BWV 733 uspostavila je liturgijsko-marijansku os koncerta, dok je izbor djela francuskih autora donio bogatstvo različitih orguljskih boja i stilova. Dandrieuova Suite I. Magnificat predstavila je karakterističan francuski klasični orguljski stil kroz stavke Plein Jeu, Duo, Trio, Basse de Trompète, Flûtes i Dialogue.
U djelima Marcela Dupréa, Alexandrea Guilmanta i Henrija Dalliera marijanska se tematika nastavila kroz različite izraze kasnoromantičkoga i simfonijskog orguljskog jezika. Posebno mjesto zauzela je Dupréova Antiphon Nigra sum sed formosa op. 18 br. 3, nadahnuta tekstom Pjesme nad pjesmama, dok je Guilmantova Ave Maria op. 65 br. 4 donijela izrazito molitveni karakter. Dallierova Electa ut sol otvorila je prostor raskošnijem, kolorističkom i simfonijskom zvuku.
Lisztova Ave Maria von Arcadelt donijela je trenutak posebne kontemplacije i jednostavnosti. U ovom djelu Liszt renesansnu melodiju obogaćuje profinjenim harmonijskim jezikom, stvarajući atmosferu tihe molitve.
Središnji i opsegom najzahtjevniji dio programa činila su tri stavka triptiha Paula de Maleingreaua, L’Annonciation – La Visitation – La Glorification. U njima se izmjenjuju gregorijanska inspiracija, modalitet, impresionističke harmonije i snažna simfonijska arhitektura. L’Annonciation donosi atmosferu otajstva, La Visitation pokretljivost i unutarnju radost, dok La Glorification doseže monumentalni zvučni vrhunac.
Koncert je zaključen Mozartovom Fantazijom i Fugom u f-molu KV 608, jednim od najpoznatijih i najzahtjevnijih djela orguljskog repertoara. Fantazija i fuga ujedinile su dramatsku snagu, jasnoću klasične forme i kontrapunktsku disciplinu, čime je Mozartovo djelo predstavljalo dojmljivu završnicu cijeloga programa.
Cjelokupni program oblikovao je svojevrsnu marijansku zvukovnu katedralu u kojoj su se susreli gregorijanska inspiracija, francuska registracijska raskoš, njemački kontrapunkt, Lisztova mistika i simfonijska monumentalnost kasnoga romantizma.
Posebna vrijednost koncerta bila je upravo u njegovoj dramaturškoj povezanosti. Različiti stilovi i epohe nisu djelovali kao zasebne cjeline, nego kao dijelovi jedinstvene glazbene meditacije posvećene Blaženoj Djevici Mariji.
Slaveći Marijino uznesenje na nebo, Crkva ne slavi samo ono što je Bog učinio za Mariju, nego i obećanje upućeno svakom čovjeku – nadu u uskrsnuće i konačno sjedinjenje s Bogom. U tom je duhovnom okviru koncert „Ave Regina Caelorum“ postao glazbena čestitka Kraljici neba i trenutak zajedničke molitve kroz ljepotu orguljske glazbe.
Program koncerta:
J. S. Bach
Fuga sopra il Magnificat BWV 733
J. F. Dandrieu
Suite I. Magnificat – Plein Jeu – Duo – Trio – Basse de Trompète – Flûtes – Dialogue
M. Dupré
Antiphon Nigra sum sed formosa op. 18 br. 3
A. Guilmant
Ave Maria op. 65 br. 4
H. Dallier
Electa ut sol
F. Liszt
Ave Maria von Arcadelt
Paul de Maleingreau
op. 65 – L’Annonciation – La Visitation – La Glorification
W. A. Mozart
Fantazija i Fuga u f-molu KV 608
Za izvođača ovakav program predstavlja ne samo tehnički nego i duboko stilistički izazov, jer zahtijeva neprestano mijenjanje estetskog jezika, dodira, artikulacije, registracije i unutarnje duhovne koncentracije.
ALEN KOPUNOVIĆ LEGETIN, ORGULJE
Alen Kopunović Legetin (Subotica, 29. listopada 1974.) hrvatski je orguljaš, zborovođa, skladatelj, pedagog i promicatelj sakralne i koncertne glazbe, umjetnik koji je tijekom dugogodišnje karijere izgradio prepoznatljiv i snažan umjetnički profil na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni. Njegovo djelovanje obuhvaća koncertnu orguljsku interpretaciju, liturgijsku glazbu, skladateljski rad, pedagošku djelatnost te umjetničko vodstvo različitih glazbenih ansambala i projekata. U središtu njegova rada nalazi se orguljska umjetnost – instrument koji u njegovu pristupu postaje sredstvo dubokog glazbenog, duhovnog i estetskog izražavanja.
Alen Kopunović Legetin zauzima osobito mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni kao orguljaš, zborovođa, skladatelj i promotor crkvene i koncertne glazbe. Njegova umjetnička osobnost oblikovana je kroz sintezu discipline, emocije, duhovnosti i visoke umjetničke ambicije. Upravo ta kombinacija dovela je do interpretativnog stila koji istodobno poštuje tradiciju i traži osobnu umjetničku istinu. Kao orguljaš poznat je po monumentalnom zvuku, izraženoj dramaturgiji interpretacije i sposobnosti da složena glazbena djela približi široj publici bez gubitka njihove umjetničke dubine.
Glazbeno obrazovanje
Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Subotici, gdje je završio Muzičku školu na teoretskom i klavirskom odjelu. Studij orgulja nastavlja na Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu gdje 1997. diplomira u razredu Ljerke Očić.
Tijekom studija djeluje kao orguljaš crkve Dječačkog sjemeništa na Šalati te u Crkva sv. Marka u Zagrebu, gdje stječe dragocjeno liturgijsko i koncertno iskustvo. Za svoj umjetnički rad nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu.
Svoje obrazovanje nastavlja u međunarodnom okruženju. Studijske godine 1998./1999. usavršava se na Universität Mozarteum Salzburg kod Elisabeth Ullman dok daljnju specijalizaciju iz crkvene glazbe ostvaruje na Pontificio Istituto di Musica Sacra u Rimu kod p.Thea Flurya.
Liturgijska i pedagoška djelatnost
Od 1999. do 2016. djeluje kao orguljaš i zborovođa crkve sv. Lovre u Požegi te pontifikalni orguljaš Požeške biskupije. U tom razdoblju snažno pridonosi razvoju glazbenog života grada Požege i biskupije. Djeluje kao dirigent HKUD-a „Vijenac“ Požega, umjetnički voditelj festivala Požeške orguljaške večeri te profesor u Glazbenoj školi Požega gdje predaje orgulje, zbor i klavir.
Od 2017. do 2020. bio je orguljaš i zborovođa Župe Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu, a od 2023. do 2025. djelovao je kao orguljaš i zborovođa Župe sv. Maksimilijana Kolbea u Zagrebu.
Pedagoški rad zauzima važno mjesto u njegovu umjetničkom djelovanju. Kao profesor i mentor odgajao je nove generacije glazbenika, prenoseći znanje, iskustvo i visoke estetske kriterije.
Koncertna djelatnost
Kao koncertni orguljaš ostvario je bogatu solističku i komornu karijeru. Redovito nastupa diljem Hrvatske i Europe, a kao solist surađivao je s orkestrima poput Zadarskog komornog orkestra, Orkestra Hrvatske radiotelevizije, Varaždinski komorni orkestar, Orkestra Hrvatske vojske i Dubrovačkog simfonijskog orkestra.
Nastupao je u brojnim koncertnim dvoranama i katedralama Europe, među kojima se ističu bazilika sv. Petra u Rimu, katedrale u Münchenu, Budimpešti, Kotoru, Beogradu i Subotici te St David’s Hall u Walesu.
Gostovao je na brojnim festivalima, među kojima su Glazbene večeri u sv. Donatu, Rapske večeri, Osorske glazbene večeri, Makarsko kulturno ljeto, Ars Organi Sisciae, Organum Histriae, Požeške orguljaške večeri, Varaždinske barokne večeri te je redoviti gost međunarodnog Festivala u Zadru orgulje sv. Stošije.
Komorna i ansamblska djelatnost
Uz solističku karijeru aktivno djeluje i kao komorni glazbenik. Član je trija Fiat Lux (sopran Josip Lončar i trubač Dario Tešker), vodi muški vokalni kvartet Adore te nastupa u orguljaškom duu Voluntas s orguljašem Davorom Ljubićem.
Surađivao je i s vokalnim ansamblima te klapama Stine i Leggero. U ranijem razdoblju bio je umjetnički ravnatelj vokalno-instrumentalnog ansambla Capella Lignum i festivala drvenih kapela Sancta Barbara.
Skladateljski rad
Kao skladatelj posvećen je prvenstveno sakralnoj i liturgijskoj glazbi. Njegov opus obuhvaća mise, motete, psalme, litanije, skladbe za zbor, solo glas i orgulje te brojne obrade liturgijskih i tradicionalnih napjeva.
Njegove skladbe karakterizira spoj liturgijske funkcionalnosti i umjetničke izražajnosti. Melodijska jasnoća, stabilna harmonijska struktura i snažna duhovna atmosfera temelj su njegova skladateljskog jezika.
Diskografija
Njegova diskografija uključuje nekoliko zapaženih izdanja. Među njima se ističe album Portret kraljice (Croatia Records), zatim album Hrvatski glazbeni barok snimljen na Varaždinske barokne večeri s mezzosopranisticom Dunja Vejzović, zatim Cantantibus Organis snimljen na orguljama katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi te noviji albumi Leggero i Magnificat.
Član je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika.
Umjetnički identitet i posebnost
Ono što Alena Kopunovića Legetina posebno izdvaja jest snažna umjetnička autentičnost. Njegove interpretacije karakterizira spoj perfekcionizma i emocionalne otvorenosti. Tehnička sigurnost nikada ne potiskuje izražajnost – naprotiv, služi joj kao temelj.
Njegov interpretativni pristup obilježava dubinska priprema i temeljito istraživanje konteksta svakog djela. Glazbi pristupa ne samo kao zvuku, nego kao nositelju ideje, duhovne poruke i kulturnog nasljeđa.
U umjetničkom izrazu često se pojavljuju snažni kontrasti – od gotovo asketske tišine do monumentalnog orguljskog fortea – čime postiže dramatičnost i emocionalnu dubinu.
Što ga izdvaja od ostalih orguljaša i zborovođa
Umjetnička autentičnost – ne podilazi publici niti trendovima, nego ostaje vjeran vlastitom glazbenom uvjerenju i interpretativnoj istini.
Estetski rigorozan, ali otvoren glazbenim emocijama – rijetka kombinacija disciplinirane interpretacije i snažne emocionalne izražajnosti.
Duhovni identitet utemeljen u vjeri i glazbi – njegova interpretacija i skladateljski rad proizlaze iz dubokog razumijevanja duhovnog sadržaja glazbe.
Kao interpret, skladatelj i promicatelj orguljske umjetnosti, Alen Kopunović Legetin trajno doprinosi razvoju i vidljivosti orguljske kulture u Hrvatskoj. Njegov umjetnički put svjedoči o dubokoj posvećenosti glazbi, o orguljama kao instrumentu monumentalnog izraza, ali i o vjeri u glazbu kao prostoru duhovne i umjetničke istine. 🎼
Radujemo se Vašem dolasku!