Zdravo Kraljice, Majko Milosrđa,

Živote, slasti i ufanje naše, zdravo.

Uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo (Velike Gospe), 14. kolovoza 2026. u 20 sati, u katedrali svete Stošije, u sklopu Trećega međunarodnog orguljaškog festivala Orgulje sv. Stošije, solistički orguljaški koncert u čast Kraljici neba održat će hrvatski orguljaš Alen Kopunović Legetin.

Naša sigurnost u Marijin povratak Bogu, tijelom i dušom, predočuje i naše vlastito uskrsnuće te konačno sjedinjenje s Bogom. Slaveći Marijino uznesenje na nebo, ne slavimo samo ljubav koju joj je Bog iskazao, nego, općenitije rečeno, ljubav koju je Bog pokazao svoj djeci, darujući svima mogućnost konačnog uskrsnuća.

Dana 15. kolovoza Crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Vjerujemo da je Blažena Djevica Marija, zbog svoje poslušnosti i vjernosti, na kraju svog zemaljskog života tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu. Slava Spasiteljeve Majke izvor je neizmjerne radosti za svu njezinu djecu.

Program koncerta:

Program koncerta:

J. S. Bach

Fuga sopra il Magnificat BWV 733

J. F. Dandrieu 

Suite I. Magnificat - Plein Jeu – Duo – Trio - Basse de Trompète - Flûtes – Dialogue

M. Dupre

Antiphon Nigra sum sed formosa op.18 III

A. Guillmant

Ave Maria op.65 no.4 

H. Dallier

Electa ut sol

F. Liszt

Ave Maria von Arcadelt

Paul de Maleingreau

 op.65. L'annonciation -  La visitation - La Glorification

W. A. Mozart

Fantazija i Fuga f moll KV 608

Opis programa

Program je koncipiran kao svojevrsna marijanska duhovno-glazbena meditacija kroz nekoliko stoljeća europske orguljske literature, od baroka do kasnog romantizma i ranog modernizma. Posebna vrijednost programa leži u dramaturškom povezivanju liturgijskog, simboličkog i zvukovno-kolorističkog aspekta orguljaške umjetnosti. U središtu nije samo virtuozitet, nego sposobnost oblikovanja različitih stilskih jezika i duhovnih afekata

Johann Sebastian Bach – Fuga sopra il Magnificat BWV 733

Ova rana Bachova orguljska fuga temelji se na gregorijanskoj temi Magnificata, čime program odmah uspostavlja liturgijsko-marijansku os. Djelo pokazuje Bachovu fascinaciju kontrapunktom, ali još uvijek nosi obilježja sjevernonjemačke improvizacijske slobode.

Tehnički gledano, fuga zahtijeva iznimnu jasnoću polifonog vođenja glasova, posebno u artikulaciji subjektâ i epizoda. Interpret mora postići transparentnost fakture bez težine zvuka, jer djelo nije monumentalno u kasnijem bachovskom smislu, nego retorički živo i motorički protočno. Registracija traži umjereno plenum-svjetlo baroknog karaktera, bez pretjerane gustoće.

Jean-François Dandrieu – Suite I. Magnificat

Francuski klasični orguljski stil ovdje dolazi do punog izražaja kroz niz karakterističnih stavaka: Plein Jeu, Duo, Trio, Basse de Trompète, Flûtes i Dialogue. Dandrieu ne gradi razvoj u njemačkom kontrapunktskom smislu, nego zvukovne freske i ornamentalnu eleganciju.

Svaki stavak predstavlja zaseban registracijski i retorički svijet. Posebno je zahtjevna stilistička diferencijacija:

Plein Jeu traži monumentalnu jasnoću francuskog plena,

Duo i Trio zahtijevaju profinjenu linearnost i gotovo komornu muzikalnost,

Basse de Trompète oslanja se na karakterističan solo-registar i ritamsku artikulaciju,

dok Dialogue predstavlja svojevrsni prostorni i dinamički razgovor registarskih grupa.

Interpretacijski izazov nije samo tehnika, nego dubinsko razumijevanje francuske barokne ornamentike i retorike.

Marcel Dupré – Antiphon Nigra sum sed formosa op.18 br. III

Dupré ovdje stvara mističnu zvukovnu meditaciju inspiriranu tekstom iz Pjesme nad pjesmama. Harmonijski jezik lebdi između kasnog romantizma i impresionističke kromatike, dok melodijska linija djeluje gotovo vokalno.

Tehnička složenost krije se u kontroli legata, finom vođenju fraze i kontinuiranom oblikovanju crescenda unutar dugih harmonijskih lukova. Djelo traži iznimno suptilnu pedalnu tehniku i osjećaj za “orguljsko disanje”. Interpret mora izbjeći sentimentalan pristup te očuvati sakralnu unutarnju napetost.

Alexandre Guilmant – Ave Maria op.65 br.4

Guilmantova estetika spaja simfonijski orguljski stil s izrazitom kantabilnošću. Ovo djelo gotovo da imitira vokalnu molitvu, pri čemu melodija mora “pjevati” iznad harmonske podloge.

Tehnički izazov nalazi se u ravnoteži između melodijske linije i pratnje. Registracija mora omogućiti toplinu i eleganciju bez operne patetike. Djelo traži profinjenu agogiku i sposobnost vođenja velike fraze u jednom dahu.

Henri Dallier – Electa ut sol

Dallier koristi bogat kasnoromantički harmonijski jezik i snažnu simboliku svjetla (“Izabrana poput sunca”). Djelo je izrazito kolorističko i orkestralno zamišljeno.

Orguljaš mora graditi monumentalne zvukovne vrhunce uz potpunu kontrolu teksture. Posebno je važna koordinacija manuala i pedala u gustim harmonijskim strukturama. Interpretacija zahtijeva osjećaj za grandioznost, ali bez gubitka jasnoće.

Franz Liszt – Ave Maria von Arcadelt

Liszt ovdje pokazuje svoju mističnu i asketsku stranu. Za razliku od virtuoznog Liszta, ovo djelo temelji se na jednostavnosti, kontemplaciji i produhovljenom harmonijskom obogaćivanju renesansne melodije.

Tehnički je izazov upravo u jednostavnosti: potrebno je održati napetost u sporom tempu i krajnje transparentnoj fakturi. Interpret mora oblikovati gotovo lebdeći zvuk i izbjeći svaku grubost registracije.

Paul de Maleingreau – op.65

L’Annonciation – La Visitation – La Glorification

Ovaj triptih predstavlja vrhunac simbolističko-mističnog orguljskog jezika 20. stoljeća. Maleingreau kombinira gregorijansku inspiraciju, modalitet, impresionističke harmonije i simfonijsku arhitekturu.

L’Annonciation odiše atmosferom tajne i svjetlosne suspregnutosti.

La Visitation donosi pokretljivost i unutarnju radost.

La Glorification kulminira monumentalnim zvukovnim uzletom.

Djelo je izrazito zahtjevno registracijski i dramaturški. Interpret mora razmišljati gotovo orkestralno: kao graditelj velikih zvučnih planova i boja. Potrebna je velika koncentracija u kontroli dinamike, prijelaza i rezonancije prostora.

Wolfgang Amadeus Mozart – Fantazija i fuga f-moll KV 608

Mozartovo remek-djelo izvorno nastalo za mehanički sat predstavlja monumentalnu sintezu baroknog kontrapunkta i klasične dramatike. Fantazija nosi gotovo tragičnu ekspresiju, dok fuga pokazuje nevjerojatnu konstruktivnu snagu.

Tehnički je djelo jedno od najzahtjevnijih u programu:

potrebna je apsolutna preciznost polifonije,

velika izdržljivost,

kontrola monumentalnih akorada,

te sposobnost brzog prelaska između dramatskih kontrasta.

Interpret mora spojiti bachovsku disciplinu i mozartovsku jasnoću forme. Završna fuga djeluje kao grandiozna arhitektonska kruna cijelog programa.

Cjelokupni program djeluje kao velika marijanska zvukovna katedrala u kojoj se izmjenjuju:

gregorijanska inspiracija,

francuska registracijska raskoš,

njemački kontrapunkt,

lisztovska mistika,

te simfonijska monumentalnost kasnog romantizma.

Za izvođača ovakav program predstavlja ne samo tehnički nego i duboko stilistički izazov, jer zahtijeva neprestano mijenjanje estetskog jezika, dodira, artikulacije, registracije i unutarnje duhovne koncentracije.

ALEN KOPUNOVIĆ LEGETIN, ORGULJE

Alen Kopunović Legetin osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Subotici (maturirao je na teoretskom i klavirskom odjelu), a diplomirao 1997. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu prof. Ljerke Očić. Za vrijeme studija bio je stalni orguljaš crkve Dječačkog sjemeništa na Šalati te orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu. Tijekom studija nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu. Studijske godine 1998./1999. usavršavao se na znamenitom Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu, u razredu prof. Elisabeth Ullmann, a 2004./2005. na Papinskom institutu za crkvenu glazbu u Rimu, smjer liturgijska glazba, kod maestra Valentina Miserachsa, te orgulje kod maestra p. Thea Fluryja. Od 1999. do 2016. djeluje kao orguljaš i zborovođa u crkvi sv. Lovre u Požegi, pontifikalni zborovođa i orguljaš u katedrali, umjetnički voditelj Požeških orguljaških večeri i dirigent HKUD-a Vijenac Požega. Od veljače 2017. godine do rujna 2020. bio je orguljaš i zborovođa u župi Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu. Orguljaš je zborovođa u župi sv. Maksimilijana Kolbea na Bijeniku u Zagrebu.

Često nastupa kao solist ili uz orkestre (Zadarski komorni orkestar i Orkestar Hrvatske vojske). Sudjelovao je na brojnim festivalima: Zagrebački ljetni festival, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Rapske večeri, Varaždinske barokne večeri, Požeške orguljaške večeri, Osorske glazbene večeri, Makarsko kulturno ljeto, Festival sv. Marka, ciklus koncerata Orgulje Heferer, Ars Organi Sisciae, Organum Histriae. Također nastupa kao korepetitor te komorni glazbenik uz instrumentaliste i vokalne soliste te ima uspješnu suradnju s muškim klapama Stine i Leggero za koje aranžira i sklada. Bavi se i skladanjem liturgijske i duhovne glazbe (mise, moteti, psalmi).

Umjetnički je ravnatelj vokalno-instrumentalnog sastava Capella Lignum Festivalskog ansambla Festivala drvenih kapela Sancta Barbara. Član je tria Fiat lux uz Josipu Lončar sopran i trubljača Daria Teskeru. Bio je član žirija županijskih i državnih natjecanja orguljaša. U Subotici mu je 1998. dodijeljena Antušova nagrada za promicanje kulture bačkih Hrvata. Godine 2010. uručena mu je Godišnja nagrada grada Požege za doprinos glazbenoj kulturi, a 2013. povelja Oratorijskoga društva crkve sv. Marka iz Zagreba kojom je proglašen počasnim članom. Njegov solistički album Portret kraljice objavljen je 2011. u izdanju diskografske kuće Croatia Records. Godine 2020., u izdanju izdavačke kuće Aulos, objavljen je nosač zvuka Hrvatski glazbeni barok, snimka koncerta s Varaždinskih baroknih večeri gdje je nastupio kao čembalist i orguljaš uz našu proslavljenu primadonu i umjetnicu Dunju Vejzović.

Novi solistički album naziva Cantantibus Organis, koji je snimio na izvrsnim orguljama požeške Katedrale sv. Terezije Avilske, objavljen je 2023. godine pod etiketom diskografske kuće Croatia Records. 2024. g objavljena su mu dva nosača zvuka u nakladi Nota Bene Records, prvi sa muškom klapom "Leggero" na kojem se nalaze i njegove autorske skladbe za klapu i orgulje, a drugi album pod naslovom " Magnificat" je snimo uz kvartet muških glasova i to hrvatske Marijanske skladbe kroz liturgijsku godinu. Član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. 2024. godine izdan je nosač zvuka u izdanju Nota Bene recordsa, pod naslovom Magnificat anima mea sa Marijanskim skladbama kroz liturgijsku godinu, u izvedbi muškog quarteta "ADORE" gdje je nastupio kao orguljaš i umjetnički voditelj.

Radujemo se Vašem dolasku!